hr en

Šibenska katedrala je jedinstvena i po tome što je cijela rađena u jednom jedinom materijalu, u kamenu iz kamenoloma na otoku Braču, Rabu i Korčuli. Juraj Dalmatinac prvi je upotrijebio, tada jedinstvenu, metodu montažne gradnje: precizno isklesani brid jedne velike kamene ploče ulazi u žlijeb susjedne, pa se kameni dijelovi slažu u cjelinu poput Lego kockica i nisu međusobno povezani žbukom. Krov središnje crkvene lađe šibenske katedrale i poprječnog broda tvori izvana i iznutra vidljiv svod polukružnog bačvastog oblika, a zabat zapadnog pročelja katedrale – kako ga je dovršio Nikola Firentinac – završava trodijelnim, trolisnim oblikom kao vjerna projekcija presjeka unutrašnjeg polukružnog bačvastog svoda centralne crkvene lađe i svodova dvaju pobočnih brodova koji na pročelju imaju oblik četvrtine kruga. Trolisno pročelje šibenske katedrale nije, stoga, prigrađena kulisa trobrodnoj crkvi, nego u potpunosti odgovara poprečnom presjeku oblika unutrašnjeg prostora. Katedrala sv. Jakova s takvim je pročeljem prva i jedina među svim europskim crkvama s trolisnim zabatom. Gradnja nove katedrale simbolički je bila kulminacija višestoljetnog stremljenja grada Šibenika, da se odvoji od trogirske biskupije te da i uz vlastitu crkvu stekne i komunalnu autonomiju. Podignuta je na južnoj strani središnjeg starog gradskog trga, na mjestu romaničke crkve sv. Jakova.

Gradnja nove katedrale simbolički je bila kulminacija višestoljetnog stremljenja grada Šibenika, da se odvoji od trogirske biskupije te da i uz vlastitu crkvu stekne i komunalnu autonomiju.

Ideja o gradnji velikog katedralnog hrama datira od 1298. godine kada je Šibenik dobio vlastitu biskupiju i naslov grada. Odluka o gradnji i početku pripremnih radova donesena je 1402. godine. Gradnja je međutim, započela tek 1431. godine i trajala uz prekide do 1536. godine. Prvo desetljeće na njenu podizanju rade mletački gotički graditelji i šibenski klesarski majstori Andrija Budčić i Budiša Statčić. Za to vrijeme izgrađen je južni i sjeverni zid, donji gotički dio pročelja i oba portala crkve. Prilikom osnutka biskupije 1298. godine postojeća crkva sv. Jakova na glavnom gradskom trgu promovirana je u stolnu crkvu, ali kako je bila malena i neprikladna istom je prilikom odlučeno da biskup i grad osiguraju sredstva za gradnju nove katedrale. Krajem 14. st., nakon što je u invaziji Mlečana stara katedrala sv. Jakova oštećena, odlučeno je da se gradi nova te je 1402. g. zalaganjem biskupa Bogdana Pulšića osnovan fond za njezinu gradnju. Zbog nepovoljnih političkih prilika, a potom i raznih drugih nedaća koje su zadesile Šibenik (kuge i požari), gradnja nove katedrale počela je tek tri desetljeća kasnije postavljanjem kamena temeljca 1431. godine. Katedrala je dovršena 1536. g., a 1555.g. posvetio ju je biskup Ivan Lucije Štafilić. Nakon temeljite obnove u 19. st. katedrala je ponovo posvećena 1860.

Ove internetske stranice koriste kolačiće (engl. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više o kolačićima i načinu kako ih koristimo te načinu kako ih onemogućiti pročitajte ovdje. Klikom na gumb 'U redu' pristajete na korištenje kolačića.U redu